Često mi se dogodi da putem zalutam ili su loši putokazi ili ja slabo pratim kartu. Tada, kao Vojo Šiljak, drumovima kružim, ne bi li se sreo…! Naročito u Slavoniji. Sve ravno, njivama ne vidiš kraja, a svi suncokreti isti. U vojsci je tada bilo pravilo: kartu čitaj , seljaka pitaj! Seljaka nisam vidio, ali Google sam uključio i GPS prikačio, a tekst nije ni potreban.
Sve si mislim nije li i onaj umjetnik s kistom imenom Van Gogh vidio sličnu scenu prije nego si je zarezao uho . Znam da u nekim zemljama za ovakva 'umjetnička djela' sijeku ruke . Bolji majstori dobiju i doživotnu ' nagradu'. Kod nas se to još uvijek vodi kao 'krivo parkiranje'. Čudni su putevi Gospodnji , naročito ako skreneš . Mislim s rotora kod izlaska sa Slavonike, pa umjesto za Čepin krenete u ćorsokak.
Piše i snima: Romeo Ibrišević
romeoi@net.amis.hr
098/208-277
P.S. Po nacrtanim mrtvačkim glavama i upozorenjima na odbačenoj ambalaži shvatio sam da s ovog mjesta moram nestati prije nego mi uvene trava na Zelenku.
You must be logged in to post a comment.