Ispitanici iz Hrvatske natprosječno su skloni ideji da će autonomna i klasična vozila jednom moći dijeliti istu cestu, pokazalo je nedavno istraživanje. Međutim, ispod europskoga su prosjeka su kod pitanja jesu li autonomna vozila sigurnija od onih kojima upravljaju vozači. Provedeno je digitalno ispitivanje u kojemu se proučavao odnos ispitanika prema autonomnim vozilima. Usporedba rezultata s opsežnim europskim ispitivanjem koje je, prethodno provedeno s Londonskom školom za ekonomske i političke znanosti (LSE), pokazalo da više od polovice ispitanih vjeruje u suživot autonomnih i klasičnih vozila. Čak je 54 posto uvjereno da autonomna vozila mogu dijeliti cestu s klasičnim automobilima. Time su Hrvati pretekli sve ostale države i popeli se na prvo mjesto, ispred Nijemaca (40 posto), Poljaka (35 posto) i Španjolaca (34 posto). Najskeptičnijima na tom području pokazali su se Talijani, Francuzi i Srbi.
Zanimljivo je kako usprkos sklonosti suživotu, vjera u sigurnost autonomnih vozila među Hrvatima je manja. S tvrdnjom da su autonomna vozila zbog odsutnosti pogreške ljudskoga faktora sigurnija od vozila kojima upravljaju vozači složilo se 39 posto upitanih. To je ispod prosjeka europskih država, koji iznosi 43 posto. Kod pitanja kako bi se osjećali u vožnji s autonomnim vozilom, Hrvati su se uvrstili u zlatnu sredinu. Naime, 26 posto ispitanika odgovorilo je da bi se kod takve vožnje osjećali ugodno, što je jednako europskom prosjeku. Autonomnim vozilima kod te su teme najskloniji bili Nijemci (36 posto), Španjolci (31 posto) i Poljaci (29 posto).
