Bila je to prava tehnološka revolucija obuhvaćena u samo 13 stranica: naime, toliko je prostora trebalo Rudolfu Dieselu da skicira motor koji će kasnije po njemu dobiti ime. Prije 129 godina, 23. veljače 1893. Njemački carski ured za patente odobrio je njegovu prijavu za patent br. 67207. Time je njemački izumitelj položio temelje za milijune dizelskih motora koje danas koriste motorni vagoni, kamioni i brodovi diljem svijeta. No Diesel je svjedočio tek početku globalnog uspjeha svog izuma: preminuo je tijekom plovidbe prije 102 godine, na dan 29. rujna 1913. Tajna uspjeha njegova dizajna bilo je samopaljenje – karakteristika koja se je do dan danas ostala sinonim za dizelske motore. Prema dizajnu Rudlofa Diesela smjesa zraka i goriva bila je stlačena u omjeru 20:1, što je samo po sebi bilo dovoljno za njeno zapaljenje. Time je postignuto znatno povećanje učinkovitosti. Kad je Diesel započeo rad na svojim izumima, benzinski motori imali su učinkovitost od 12 posto, a plinski motori od 17 posto. Za usporedbu, čak je i prvi Dieselov prototip predstavljao velik korak naprijed: njegov motor sa samopaljenjem iskorištavao je 25 posto energije goriva.
Zbog navedene učinkovitosti stručnjaci su oko 1920. godine smatrali dizelski motor pogonskim sklopom budućnosti. No, ispostavilo se da je ta budućnost dalja nego što se mislilo. Prvi kamion s dizelskim pogonskim sklopom u Njemačkoj je lansiran tek 1924. godine, a tek je 1929. američki proizvođač motora Cummins uspio ugraditi eksperimentalni dizelski motor u automobil. Tehnologija se prvi put u masovnoj proizvodnji automobila primijenila 1936. u modelu Mercedes-Benz 260 D. Međutim, tek su se 1960-ih dizelski motori uspjeli riješiti svog lošeg glasa prema kojem su među vozačima automobila slovili ne samo kao spori i dosadni, već i bučni i prljavi. U desetljećima koja su uslijedila njihov loš imidž doživio je korjenitu promjenu. U godinama nakon Drugog svjetskog rata došlo je do polaganog, ali sigurnog daljnjeg razvoja dizelskog motora, a sredinom 1970-ih došlo je do rastućeg trenda koji je uzrokovao nagli rast popularnosti dizelskih motora. Fenomen koji je potaknuo takav rast bio je VW Golf Diesel. Godine 1975. taj je model automobila bio prvi dizelski model kompaktne klase s dizelskim motorom visoke brzine koji je omogućavao veliku brzinu okretaja i istovremeno bio ekonomičan zahvaljujući Boschevoj razvodnoj pumpi za ubrizgavanje. Uz turbo punjač i odgovarajuću učinkovitost, Golfov model „GTD“ postigao je kultni status kao prvi sportski osobni automobil na dizelski pogon. Svi veći europski proizvođači automobila slijedili su trend razvijajući automobile „Golf klase“ i dizelske modele srednje veličine.
Boschevi inženjeri već desetljećima intenzivno istražuju kemijski proces izgaranja kako bi razvili rješenja za smanjenje emisija NOx. Primjer za to je razvoj dizelskog motora. Moderni dizelski motor ima oko 96 posto niže sirove emisije dušikovog oksida od dizelskih motora koji su se proizvodili u ranim 1990-ima
Više od 1000 bara: povećana učinkovitost zahvaljujući većim tlakovima ubrizgavanja. Dizelski motori nisu našli primjenu samo u modelima kompaktne klase. Budući da su radili pod većim tlakovima, kao sustavi za izravno ubrizgavanje postupno su zamijenili prirodno aspirirane motore s razdvojenim komorama. Godine 1989. prva aksijalna klipna crpka za izravno ubrizgavanje dizela ugrađena je u model Audi 100 TDI (Turbodiesel Direct Injection). Nova Boscheva tehnologija omogućila je izravno ubrizgavanje dizela u cilindar pod visokim tlakom od otprilike 1000 bara, čime se postiglo visoko učinkovito izgaranje. Time je ostvarena mnogo veća snaga motora uz nisku potrošnju goriva i emisije. Stoljeće nakon revolucionarnog izuma dizela, Bosch je ponovno uveo revoluciju u svijet motora. Od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća Bosch je nudio niz varijanti sustava za izravno ubrizgavanje, uključujući radijalne klipne razvodne pumpe, common-rail sustav i tehnologiju pumpe-brizgaljke. Sve navedene tehnologije bile su oblikovane za rad na tlakovima od oko 1500 bara, dok su kasnije generacije sustava dosegle tlakove od 2000 bara, pa čak i više. S vremenom se kao najuspješnija izdvojila common-rail tehnologija koja je, zahvaljujući tomu što je omogućila tihi rad dizelskih motora, zaslužna za veću popularnost dizelskih motora kasnih 1990-ih. U tom sustavu zajednički vod puni sve cilindre gorivom pod konstantnim tlakom. Iako su najviši tlakovi kod common-rail sustava bili niži od onih koji se primjenjuju kod sustava pumpe-brizgaljke (koji su dosezali vrijednosti mnogo veće od 2000 bara i time osiguravali vrlo nisku razinu potrošnje), konstantni visoki tlak pod kojim se gorivo u pohranjuje u zajedničkom vodu za sve cilindre omogućuje višestruko ubrizgavanje, odnosno osam ubrizgavanja po ciklusu. Time se omogućuje predubrizgavanje i post-ubrizgavanje, čime se osigurava tiši rad motora i smanjenje emisija. Dakle, common-rail tehnologija od samog je početka nudila veći potencijal za smanjenje sirovih emisija i obradu ispušnih plinova.
Common rail sustav CRS3-25 sadrži prvi Boschev piezo injektor za osobne automobile koji radi pri tlaku od 2500 bara. Zahvaljujući povećanom tlaku ubrizgavanja novi piezo modeli iz Boscha predstavljaju vrhunac tehnološkog napretka
Tko god isproba moderni automobil s dizelskim motorom otkrit će da vožnja uz pomoć tog pogonskog sklopa nipošto ne predstavlja problem, već pruža zadovoljstvo. Zahvaljujući turbo punjačima s varijabilnom geometrijom turbina koji su u današnje vrijeme standardni, suvremeni dizelski motori nude veći okretni moment na manjim brzinama motora. Osim toga, stereotip o bučnom, prljavom dizelskom motoru pripada prošlosti. Moderni motori na dizelski pogon tihi su i ekonomični. Sustavi za obradu ispušnih plinova poput sustava Denoxotronic također smanjuju emisije dušikovih oksida, čime udovoljavaju čak i najstrožim propisima kao što je Euro 6. Dizelski motor doživio je transformaciju iz ružnog pačeta u masovni fenomen. Dok je 1997. godine samo 22 posto automobila prodanih u Zapadnoj Europi imalo dizelski pogon, danas ta brojka iznosi oko 50 posto. I u Njemačkoj svaki drugi automobil ima dizelski motor. Iako su u današnje vrijeme dostupni novi alternativni pogonski sklopovi, dizelski motori imaju svijetlu budućnost. U nadolazećim desetljećima i dalje će pridonositi ljudskoj mobilnosti. Sada je moguće modernim kompaktnim automobilom na dizelski pogon iz Frankfurta doći do Rima na samo jednom spremniku goriva, a da automobil pritom ispusti manje od 100 grama ugljikova dioksida po kilometru. Osim toga, dizelski motori u kombinaciji s električnim dijelovima mogu tvoriti hibridni pogon. Modeli automobila koji trenutno sadrže takvu tehnologiju su Peugeot 3008_Hybrid 4 i Volvo V60.
Rudolf Diesel zasigurno nije mogao ni sanjati o svemu tome kad je 1897. godine po prvi puta uspio pokrenuti svoju ideju motora. No, unos u izumiteljevu dnevniku svjedoči o fascinaciji koju njegov izum i dalje izaziva među vozačima automobila: „Nakon dugogodišnjeg truda i savladanih nezamislivih poteškoća, konačno sam uspio izgraditi stroj koji može obavljati proces kakav sam zamislio. Njegov rad teče bez poteškoća, vrlo je jednostavan, njime se lako upravlja, a postiže mnogo bolje rezultate od onih dosad postignutih…“
Davor Kindy
Foto: Bosch
You must be logged in to post a comment.