Istraživanje je pokazalo – kružni tok je učinkovitiji za više od 20% od klasičnog raskrižja
Da, pred nama je vječna dilema ili trilema što je najbolje, a ovo pitanje posebno je interesantno stanovnicima grada Zagreba, a ostatku Hrvatske tek kad svojim vozilom navrate u ovaj grad. Jedno, ili drugo, ili možda ipak oboje istovremeno? Zagreb je napravio novi veliki rotor, pri čemu je stari veliki rotor s kružnim tokom i s tri prometna traka kompletno strušio i sagradio novi rotor, kružni tok, ali ovaj put u kombinaciji sa semaforima, sve u cilju veće sigurnosti i što manje prometnih nesreća. No, jesu li postigli cilj? Rekli bismo kako nisu, što potvrđuju i dvije poginule osobe otkako je novi rotor otvoren za promet. Semafori na kružnom toku? Oprečna mišljenja vozača, ali i prometne struke, jer takva kombinacija može se susresti u svijetu, ali jako rijetko, uglavnom se koristi kružni tok ili raskrižje bez ili sa semaforima. No, koje je bolje, pitanje je sad?
Što je bolje ostaje pitanje, a pogledajmo što na taj problem kaže ostatak svijeta. Dakle kružni tok ili križanje četiri ili više prometnica u razini koja su regulirana semaforima i/ili fizičkim standardnim prometnim znacima. Treba istaknuti kako kod ovog pitanja SAD i Velika Britanija imaju vrlo različite tehnike upravljanja raskrižjima, ali koja je brža ili učinkovitija? Kad se radi o vožnji, SAD se razlikuje od Britanije ne samo po strani ceste kojom se vozi. Jedna od drugih glavnih razlika je način kojim se upravlja raskrižjima. Velika Britanija koristi kružni tok, dok se gotovo svugdje u Americi koristi raskrižje u istoj razini četiri prometnice, a svaka prometnica pri ulasku u kružni tok ima znak obaveznog zaustavljanja bez obzira ima li ili nema prometa u kružnom toku (dakle kompletno zaustavljanje, ubacivanje u prvu i polazak). S druge strane mnogima ovakva rješenja zvuče potpuno apsurdno, ali koji je učinkovitiji u protočnosti i sigurnosti prometa, i za koliko? Najbolji način da se to shvati je provođenje odgovarajućih testova svakog od rješenja i vidjeti koliko automobila može proći kroz svako raskrižje.
Način provođenja prometa ima puno veze s prihvaćanjem svakog sustava raskrižja. SAD su prihvatile raskrižje u razini sa „stop“ znakovima zaustavljanja, jer su inženjeri vjerovali da je to puno sigurnije od raskrižja s kružnim tokom. Međutim, koliko troškova generira ovakav način organizacije prometa? Ako ste se ikada vozili u SAD-u i bili na takvom raskrižju znate da zbrka postoji između vozača koji su stigli u isto vrijeme, što metodu čini još sporijom. No, i to je rješivo u praksi, u tom slučaju prednost ima ONAJ KOJI JE PRVI došao u raskrižje, a ako dođu istovremeno ulazak u raskrižje rješava se DOGOVOROM vozača, i sve funkcionira.
Provedeno testiranje u praksi ova dva tipa regulacije prometa, dalo je konkretne odgovore koji je bolji. Moglo se pretpostaviti kako bi kružni tok bio brži, ali ostalo je pitanje koliko? Kružni tok je učinkovitiji za više od 20% od raskrižja s obaveznim zaustavljanjem iz sva četiri smjera. Dakle primjenjivo je i na naša europska raskrižja u nivou sa četiri prometnice. E sad, kako to primijeniti na slučaj rotora sa semaforima u Zagrebu? Pa jednostavno izmjerimo sve mogućnosti sa i bez semafora i odlučimo se za onu najbolju, što je jeftinije nego opet rušiti novi rotor i napraviti neki novi. No, kada se radi o novom rotoru u Zagrebu tu je i pitanje prerigorozno niskih postavljenih najvećih brzina, što je protivno većem i bržem protoku vozila. Ne, kraju ne trebaju sva vozila juriti, ali trebaju dovoljno brzo voziti, jer su tako manje gužve i manja opasnost i veća sigurnost, ali to nikome ne pada na pamet…
Davor Kindy
Foto: Youtube
