U najstarijoj Toyotinoj tvornici, postoji odjel u kojem su ljudi preuzeli primat nad robotima. Bučne strojeve zamijenio je precizan majstorski rad…. To je vizija budućnosti Mitsuria Kawaija. ‘Moramo se vratiti korijenim, kako bismo vještine preciznog ručnog rada usavršili i dodatno ih razvili’, rekao je Kawai, kompanijski veteran sa stažom od preko pola stoljeća. Kawai je regrutiran od strane predsjednika Akia Toyode kako bi promovirao majstorski rad u Toyotinim tvornicama. ‘Kada sam bio početnik, iskusne majstore smo zvali bogovima, oni su svojim rukama mogli izraditi što god su poželjeli. ‘Ti bogovi’ ili ‘Kami – sama’ na japanskom, ponovo se vraćaju u Toyotu, tvrtku koja je poznata po inovacijama u automobilskoj industriji, ali i u drugim industrijskim granama. Toyotin sljedeći korak naprijed je zapravo protumjera u eri automatizacije: ljudi preuzimaju posao od strojeva u tvornicama diljem Japana, kako bi radnici mogli razviti nove vještine i pronaći način kako da unaprijede proizvodne linije i proces izrade automobila.
‘Ljude koji rade u Toyota tvornicama, smatraju se majstorima koji kontinuirano trebaju usavršavati svoje vještine i razinu znanja’, rekao je Jeff Liker, čovjek koji je napisao osam knjiga o Toyoti i koji je prošle godine posjetio Kawaija. ‘U gotovo svakoj kompaniji, radnici samo ‘hrane’ strojeve dijelovima i pozivaju pomoć ukoliko dođe do kvarova.’ Povratak ‘Kami – sama’ najbolje oslikava viziju Toyode, 57- godišnjaka koji vodi tvrtku koju je osnovao njegov djed. Prioriteti su kvaliteta i učinkovitost ljudskog rada. Toyoda trogodišnjim moratorijem na izgradnju novih tvornica automobila obuzdava rast najvećeg svjetskog proizvođača automobila. Obuka, kako izraditi dijelove automobila od nule, daje mladim zaposlenicima znanje koje inače ne bi dobili jednostavnim ubacivanjem dijelova na pokretnu traku ili pritiskanjem gumba na strojevima. U otprilike 100 manualnih radionica, uvedenih prošle godine u sve Toyotine tvornice u Japanu, ova se znanja mogu primijeniti za reprogramiranje strojeva, sa svrhom smanjenja otpada i poboljšanja procesa proizvodnje. Područje koje Kawai izravno nadgleda je kovnica u Toyotinoj ‘Honshu’ tvornici, gdje radnici čekićem i rukama savijaju, kuju i oblikuju metal te tako izrađuju radilice, umjesto da ih izrađuje automatizirani stroj. Iskustvo radnika je dovelo do inovacija kojima je smanjena razina otpada i skraćena proizvodna linija za impresivnih 96 % u odnosu na razdoblje od prije tri godine.
Toyota je u ‘Honshu’ tvornici eliminirala oko 10% otpada materijala tijekom izrade radilica. Kawai kaže da će ovaj način rada i ušteda biti primijenjen na sljedećoj generaciji Priusa. Radilice nisu jedini dijelovi koji se ručno izrađuju. Kawai naglašava kako je ručni rad u ‘Honshu’ tvornici doveo do boljeg procesa proizvodnje osovina i smanjenju troškova izrade dijelova šasije. Iako Kawai ne očekuje da će njegov poslodavac u potpunosti ukloniti robote – 760 strojeva obavlja 96 % proizvodnih procesa u ‘Motomachi’ tvornici u Japanu – on je uveo različite programe ručnog rada u svaku od Toyota tvornica u Japanu. ‘Ne možemo se u potpunosti osloniti na strojeve koji iznova ponavljaju isti zadatak’, rekao je Kawai. ‘Kako bismo bili gospodari strojeva, moramo imati znanje i sposobnost da te strojeve naučimo njihovim zadacima.’ Kawai (65) je počeo raditi u Toyoti u vrijeme Taiichija Ohno-a “oca” Toyotinog proizvodnog sustava, cijenjenog u automobilskoj industriji zbog nenadmašne učinkovitosti i kvalitete. To znači da je Kawai većinu života radio i živio po principu ‘Kaizen’ odn. neprekidnog usavršavanja, kao i ‘monozukuri’ , što se može prevesti kao ‘umjetnost izrade stvari’.
‘Potpuno automatizirani strojevi ne evoluiraju samo od sebe’, rekao je Takahiro Fujimoto, profesor na Centru za istraživanje menadžmenta u proizvodnji Sveučilišta u Tokiju. ‘Mehanizacija sama po sebi nije štetna, ali slijepo pridržavanje određene mehanizacije može dovesti do usporavanja napretka.’ Toyoda se obratio Kawaiju sa željom da replicira i ponovno stvori motivirajuću atmosferu rada kakva je postojala u Toyota odjelu za savjetovanje i upravljanje, osnovanom 1970.godine od strane Taiichija Ohno-a. Ranije tijekom svoje karijere i sam je Toyoda radio u ovom odjelu, čiji se principi i danas primjenjuju u Toyotinim tvornicama te su preuzeti i od strane Toyotinih dobavljača dijelova u svrhu smanjenja otpada i edukacije radnika. Prema Kawaijevim riječima radnici početnici u ovom odjelu, kao što je bio i sam Toyoda, u početku bi dobivali zadatak i tri mjeseca vremena za njegov dovršetak. Njihovim izravnim šefovima inače bi trebalo tri tjedna za dovršetak, na sljedećem hijerarhijskom nivou, stručnjak bi bio kompetentan pronaći rješenje u svega tri dana… ali rješenja se nisu olako otkrivala. Novi radnik bi se morao iskreno namučiti i za to je imao tri mjeseca. U tom procesu, samostalno učenje mora da je izgledalo kao gubljenje vremena, ali se kasnije pokazuje da je samostalno stečeno iskustvo i vještina pravi pokretač razvoja. ‘Ako ikada bude postojala tako besprijekorna tehnologija koja uvijek može napraviti savršene proizvode, rado ćemo sav posao prepustiti strojevima’, rekao je Kawai ” no još uvijek ne postoji stroj koji će biti vječno produktivan.
