– europski proizvođači, predvođeni njemačkim brendovima, već glasno traže od Europske komisije da hitno uvede carine i na kineske plug-in hibride, jer gube bitku na domaćem terenu
– kineski proizvođači automobila su u ogromnom povećanju udjela na europskom tržištu novih automobila. Europski proizvođači “stenju” od muke, otpuštaju radnike, ali ne žele smanjiti cijenu svojih automobila
U Europi, a posebno Njemačkoj ima jako puno kineskih proizvođača automobila (kao i u Hrvatskoj), te je u novim okolnostima na terenu zanimljivo pogledati podatke odnosa kineskih proizvođača prema svima ostalima na njemačkom tržištu na godišnjoj bazi, recimo unazad 10 godina, pa da vidimo koliko im raste prodaja, a koliko je ukupna prodaja za svaku godinu. Podaci Saveznog ureda za motorna vozila (KBA) i analitičkih kuća poput Dataforcea daju točnu sliku ovog tržišnog kretanja.
Kineski proizvođači su unazad 10 godina prošli put od potpune beznačajnosti (0%) do ozbiljnog pritiska na europske divove. Razdoblje od posljednjih 10 godina (od 2016. do danas) pokazuje dvije potpuno različite faze: apsolutnu stagnaciju i nagli skok.
Trodijelna povijest trenda (2016. – 2026.)
1. Faza ignoriranja (2016. – 2020.): Kineskih automobila u Njemačkoj praktički nema. Izvoz je bio zanemariv, uglavnom ograničen na rijetke testne flote ili neuspješne pokušaje ranih modela. Udio na tržištu iznosio je 0%.
2. Faza ulaska (2021. – 2023.): Dolazi do ekspanzije električnih vozila. Brendovi poput MG-a (pod matičnim kineskim SAIC-om) i BYD-a počinju ulaziti na tržište. Institut IW bilježi da je uvoz kineskih vozila i dijelova naglo poskočio.
3. Faza rasta i carina (2024. – 2026.): Kineski brendovi utrostručuju svoj tržišni udio u Njemačkoj. Kako bi zaobišli EU carine, kineske grupacije u ovom razdoblju masovno otvaraju i preuzimaju tvornice u Europi (Mađarska, Španjolska, Valencia).
Napomena: Samo u lipnju, kineski brendovi skočili su na 5,1% mjesečnog udjela, što pokazuje da im prodaja raste iz mjeseca u mjesec, predvođena BYD-om, Leapmotorom i XPengom.
Zašto je ovaj trend opasan za “ostatak tržišta”?
Nije stvar samo u tome što Kinezi rastu u Njemačkoj (gdje domaći brendovi još uvijek drže jake pozicije), već u tome što se odnos snaga potpuno preokrenuo na globalnoj razini:
– Gubitak njemačke baze u Kini: Dok Kinezi osvajaju Europu, njemački brendovi (VW, BMW, Mercedes) bilježe strmoglavi pad prodaje na kineskom tržištu, koje im je donosilo najveći profit.
– Brzina razvoja: Kineski automobili se razvijaju lakše i brže. Zbog pojednostavljenja procesa, kineski automobil izlazi na tržište 14 mjeseci brže od prosječnog BMW-a, a u startu su tvornički jeftiniji za oko 30%.
– Predviđanja: Predviđa se kako će se ovaj desetogodišnji trend rasta nastaviti te da će kineski brendovi stabilno osvojiti do 15% njemačkog tržišta u idućih nekoliko godina.
Glavna kineska snaga su plug-in hibridi (PHEV)!
Kineski proizvođači su napravili ogroman zaokret i sada strateški forsiraju plug-in hibride (PHEV) umjesto isključivo električnih vozila (BEV) na europskom i njemačkom tržištu. Podaci pokazuju da su u drugom tromjesečju 2026. godine kineski brendovi osvojili čak 47,2% ukupnog tržišta plug-in hibrida u Europskoj uniji.
Zašto je došlo do ovog naglog zaokreta?
– Zaobilaženje EU carina: Europska unija je uvela visoke dodatne carine na uvoz isključivo električnih vozila iz Kine, dok hibridi s priključkom (PHEV) trenutačno nisu obuhvaćeni tim strogim mjerama. Kinezi su to iskoristili za brz i jeftiniji proboj.
– Dominacija BYD-a: Najbolji primjer je kineski div BYD. U svibnju 2026. godine, svaki sedmi plug-in hibrid registriran u Njemačkoj bio je BYD, čime je ova tvrtka uzela preko 15% tržišnog udjela u tom segmentu. Njihov model Atto 2 DM-i te Seal U DM-i postali su najprodavaniji plug-in hibridi u zemlji.
– Promjena izvozne strukture: Do prošle godine električni automobili činili su veliku većinu kineskog izvoza, no u prvoj polovici 2026. vrijednost izvezenih hibrida iz Kine skočila je za 115%. U lipnju 2026. godine, po prvi put u povijesti, vrijednost uvezenih kineskih PHEV vozila u EU nadmašila je vrijednost čistih električnih automobila. Zato europski proizvođači, predvođeni njemačkim brendovima, već glasno traže od Europske komisije da hitno uvede carine i na kineske plug-in hibride, jer gube bitku na domaćem terenu.
Dok se Europa zaštitnički postavila za BEV vozila, Kina se brzinom munje okrenula na plug-in hibride i raste prodaja.
Kako je Kina “preveslala” obranu Europske unije?
Upravo to je ključni razlog. Kina je u ovoj ekonomsko-tehnološkoj igri odigrala šahovski potez koji je potpuno zatekao europsku birokraciju. Dok je Europska unija trošila mjesece na istrage i usvajanje kompliciranih paketa dodatnih carina usmjerenih isključivo protiv kineskih električnih vozila (BEV), kineske tvrtke su u trenu promijenile proizvodne trake. Brzinom munje su na europsko tržište poslale plug-in hibride (PHEV).
– Pravna rupa u carinama: Dodatne zaštitne carine EU odnose se samo na čisto električne automobile. Kineski plug-in hibridi se uvoze po staroj, znatno nižoj carinskoj stopi, što ih čini cjenovno iznimno konkurentnima.
– Tehnološka i troškovna prednost: Kineski brendovi poput BYD-a razvili su takozvane Dual-Mode (DM-i) hibridne pogone. Oni su dugotrajno i tehnički napredniji od većine europskih sustava, a zbog masovne proizvodnje u Kini, trošak izrade im je do 30% niži.
– Promjena fokusa kupaca: U Europi, a posebno u Njemačkoj, opasno je pala potražnja za električnim vozilima nakon ukidanja državnih poticaja. Kupci traže sigurniji prijelazni korak. Kinezi su im ponudili hibride s velikim dometom na struju (često i preko 100 km) po cijeni običnog europskog benzinca.
– Brzina reakcije: Europskim brendovima (VW, BMW, Stellantis) trebaju godine da promijene strategiju i lansiraju novi model. Kineski proizvođači izbacuju nove generacije hibridnih pogona i modela u roku od samo 12 do 14 mjeseci.
Posljedice po europsku auto-industriju
Europski proizvođači sada se nalaze u izuzetno teškoj situaciji. Blokirali su kineske električne aute, ali su dobili poplavu kineskih hibrida koji izravno ugrožavaju njihove najprofitabilnije modele. Zbog toga njemački i francuski auto-lobiji trenutačno vrše ogroman pritisak na Europsku komisiju da hitno pokrene novu istragu i proširi carine i na hibridna vozila iz Kine.
Totalna je nepoznanica kako će se ova loša situacija za europske proizvođače završiti
Europski (prvenstveno njemački) proizvođači i dalje drže uvjerljivu većinu domaćeg tržišta, no dugoročni trendovi unazad 10 godina pokazuju kako se ta dominacija polako topi u korist Azije. Dok su Japanci u stalnom padu, Korejci drže stabilnu i snažnu poziciju, a Kinezi u posljednje dvije godine bilježe agresivan skok. Sljedeća tablica prikazuje raspodjelu godišnje prodaje novih automobila u Njemačkoj prema makro-regijama proizvođača.
Ključne promjene u silama na tržištu
– Pad europskih divova: Europske grupacije (Volkswagen, Mercedes, BMW, Stellantis) držale su gotovo 77% tržišta 2016. godine. Do 2026. taj je udio pao na oko 70%. Pad bi bio i veći da Škoda ne bilježi izniman rast prodaje unutar VW grupacije.
– Stabilnost Korejaca: Hyundai i Kia su odigrali vrhunsku igru. Povećali su svoj udio s 6% na gotovo 8% jer su rano i pametno uložili u pristupačne električne modele i dugogodišnja jamstva, što kupci u Njemačkoj cijene.
– Potop Japanaca: Toyota, Mazda, Nissan i Mitsubishi gube tlo pod nogama. Japanski proizvođači su sa 8,4% pali na ispod 6,5% udjela. “Većina japanskih marki nema konkurentnu liniju električnih vozila,” što je prema analizi uzrokovalo gubitak koraka na njemačkom tržištu rabljenih i novih vozila.
– Kineski i “Ostali” (SAD) pritisak: Uz kineski skok koji uzima dio kolača izravno od jeftinijih europskih modela, kategoriju “Ostali” snažno gura američki Tesla. Podaci pokazuju kako se prodaja brendova izvan tri tradicionalne regije (EU, Japan, Koreja) unazad 10 godina povećala za gotovo 60.000 vozila godišnje, što najviše pogađa domaće njemačke tvornice.
Davor Kindy
Foto: http://www.automania.hr / AI
