Samo struja!? Pa, što ćemo onda kupovati? Koliko će to koštati i tko će si novi automobil uopće moći priuštiti?
Automobilsko tržište posljednjih se godina nalazi usred velike promjene. Električni automobili više nisu rijetkost, ponuda raste, proizvođači predstavljaju sve više novih modela, a hibridi su u mnogim zemljama postali najprodavanija vrsta pogona. No, uz pitanje što će se voziti u budućnosti, sve se češće nameće i ono mnogo prizemnije: koliko će to koštati i tko će si novi automobil uopće moći priuštiti?
U Hrvatskoj je taj problem posebno zanimljiv. Čisti električni automobili sve su prisutniji, ali njihov udio još je relativno malen. U prvih pet mjeseci 2026. godine električni automobili činili su 4,3 posto novih registracija, dok su hibridi zauzeli čak 46,6 posto. Benzinski automobili imali su udio od 37,8 posto, a dizelaši samo 10,4 posto.
Dakle, struja dolazi, ali hibridi su zasad puno veći hrvatski tržišni hit.
Problem je, međutim, cijena. Električni automobil više nije nužno egzotičan proizvod, ali za mnoge kupce njegova početna cijena i dalje predstavlja velik financijski korak. Istodobno ni hibridi više nisu automobili koje možemo automatski smatrati jeftinom alternativom. Tehnološki su složeniji, a njihova cijena često ih smješta iznad usporedivih klasičnih modela.
I tu dolazimo do možda najvažnijeg pitanja za hrvatsko tržište: što ako novi automobili postanu preskupi za velik dio kupaca?
Zasad podaci ne pokazuju pad hrvatskog tržišta novih automobila. Naprotiv, u prvih šest mjeseci 2026. registracije su rasle, a ukupno je u prvih sedam mjeseci registrirano 49.897 novih automobila. No, to ne znači da se problem pristupačnosti neće pojaviti ako cijene nastave rasti, osobito kod kupaca koji automobile kupuju vlastitim novcem, bez velikih poslovnih flota i financiranja.
A kada novi automobil postane preskup, kupac ne nestaje. On samo odlazi na tržište rabljenih.
Tu se otvara novi krug problema. Ako sve veći broj kupaca odustaje od novog automobila i traži nekoliko godina staru alternativu, raste potražnja za rabljenima. Hrvatsko tržište već pokazuje koliko su rabljeni automobili važni: kupci najviše traže vozila stara između sedam i deset godina, a prosječna starost osobnih automobila u hrvatskom voznom parku i dalje je vrlo visoka.
A onda na scenu stupa jednostavan zakon ponude i potražnje. Ako puno ljudi želi kupiti rabljeni automobil, a ponuda kvalitetnih i cjenovno prihvatljivih primjeraka nije dovoljno velika, cijene rastu.
Tako se potencijalni kupac može naći u prilično apsurdnoj situaciji: novi automobil preskup mu je, a dobar rabljeni također postaje sve skuplji. Ako želi jeftiniji rabljeni automobil, mora prihvatiti veću starost, više kilometara ili veći rizik budućih ulaganja.
I upravo bi tu mogla nastati najveća posljedica promjene pogona.
Nije problem samo u tome hoće li se prodavati benzinci, dizelaši, hibridi ili električni automobili. Puno je važnije pitanje hoće li prosječan kupac moći kupiti automobil koji mu treba.
Jer ako cijena novih automobila nastavi rasti, a dio kupaca se zbog toga prebaci na rabljeno tržište, pritisak će se prenijeti i na njega. A tada će automobil, bez obzira na to pokreće li ga benzin, dizel, hibridni sustav ili baterija, za dio građana postajati sve manje dostupan.
Možda će zato najveći problem budućnosti automobilskog tržišta biti puno jednostavniji od pitanja “struja ili gorivo?” – pitanje će glasiti: “Tko si još može priuštiti automobil?”
Davor Kindy
Foto: http://www.automania.hr / AI
