Pitanje koji svi postavljaju, ali malo tko zna točan odogovr! U praksi je odgovor malo nijansiran
Ako je putnik naslonjen na metalni dio karoserije u trenutku udara munje, rizik postoji, ali je i dalje znatno manji nego da se nalazi izvan vozila.
Razlog je sljedeći:
– Kada munja udari u automobil, najveći dio struje teče po vanjskoj površini metalne karoserije (Faradayev kavez).
– Idealno je da unutrašnjost ostane gotovo bez električnog polja.
– Međutim, ako dodirujete metal koji je izravno povezan s karoserijom, može doći do kratkotrajnog naponskog gradijenta između različitih dijelova vozila ili između metala i vašeg tijela. U rijetkim slučajevima to može izazvati električni udar ili opekline.
Kod modernih automobila to je ipak rjeđe jer:
– većina dijelova koje putnici dodiruju (ručke, armatura, obloge vrata) izrađena je od plastike ili je metal prekriven izolacijskim materijalom,
– goli metal u putničkoj kabini gotovo da ne postoji.
Zato se tijekom grmljavine preporučuje:
– ne držati ruku na metalnom okviru vrata ili prozora ako je izložen,
– ne dodirivati metalne dijelove koji su povezani s karoserijom,
– ostati u vozilu dok nevrijeme ne prođe.
Dakle, ako ste slučajno naslonjeni na metalni dio, to ne znači da će vas munja “proći”, ali povećavate mogućnost lokalnog električnog udara ili opekline u odnosu na osobu koja dodiruje samo izolirane plastične dijelove. To je jedan od razloga zašto se automobil smatra vrlo sigurnim skloništem tijekom grmljavine, ali ne apsolutno idealnim – preporuka je sjediti normalno i izbjegavati nepotreban kontakt s golim metalnim dijelovima vozila.
Što se dešava s gumama na automobilu? One ne vode elektriocitet? Da li mogu pri udaru munje eksplodirati I puknuti?
To je još jedna česta zabluda. Gume nisu ono što štiti automobil od munje. Mnogi misle da je automobil siguran zato što ima gumene gume, ali to nije točno.
Kad munja udari u automobil:
– Struja teče preko metalne karoserije.
– Na kraju mora prijeći s automobila na tlo.
– To može učiniti preko guma, ali ne zato što je guma dobar vodič. Munja ima toliko visok napon (milijune volti) da jednostavno “preskoči” ili probije izolaciju zraka i površine gume. Moderna automobilska guma također sadrži čađu i druge dodatke pa nije savršen izolator.
Mogu li gume puknuti?
Da, mogu, ali to je rijetko. Međutim, eksplozija gume nije tipična posljedica udara munje. U većini zabilježenih slučajeva gume ostanu čitave.Moguće posljedice su:
– oštećenje površine gume,
– izgorjeli ili otkinuti komadi gume,
– sitne pukotine,
– u vrlo rijetkim slučajevima naglo zagrijavanje može dovesti do pucanja ili raslojavanja gume.
Zašto ne eksplodiraju?
Munja traje iznimno kratko – obično svega nekoliko desetaka do nekoliko stotina mikrosekundi. Iako je energija golema, djeluje vrlo kratko, pa se guma ne stigne zagrijati kao, primjerice, pri požaru ili dugotrajnom električnom opterećenju.
Što je češće oštećeno osim guma?
Najčešće stradaju:
– elektronički upravljački moduli,
– senzori,
– antene,
– radio i navigacija,
– računala vozila,
– sustavi punjenja (kod električnih automobila ako su spojeni na punjač).
Dakle, vjerojatnije je da će nakon udara munje automobil imati elektroničke kvarove nego probušene ili eksplodirane gume. Zanimljivo je da su inženjeri ispitivali vozila u laboratorijima pomoću simulatora munje. Pokazalo se da u velikoj većini slučajeva putnici ostaju zaštićeni, dok najveću štetu pretrpi upravo elektronika vozila, a ne gume ili karoserija.
Koje je najčešće mjesto automobila u koje udara munje? Da li udarac munje u stakli ga razbija i da li udarac munje u metalnu karoseriju udubi lim?
Iz stvarnih slučajeva i ispitivanja proizvođača automobila vidi se da munja nema jedno “omiljeno” mjesto udara, ali postoje mjesta koja su vjerojatnija. Točan postotak ne postoji, jer ovisi o:
– jačini munje,
– mjestu udara,
– konstrukciji vozila,
– tome je li vozilo bilo u vožnji ili na punjaču,
– kvaliteti zaštite od prenapona.
Zašto ICE često bolje prođe?
Motor s unutrašnjim izgaranjem može raditi čak i ako strada dio pomoćne elektronike. Ako, primjerice, pregori radio, navigacija ili senzori za parkiranje, automobil će se i dalje voziti.
Zašto hibrid i BEV imaju nešto veći rizik?
Ne zato što je visokonaponska baterija “osjetljiva”, nego zato što imaju:
– više elektroničkih upravljačkih jedinica,
– inverter,
– DC/DC pretvarač,
– Battery Management System (BMS),
– visokonaponske kontaktore,
– složeniju komunikacijsku mrežu (CAN, Ethernet).
Ako jedan od ključnih modula zaključi da postoji opasnost, sustav može iz sigurnosnih razloga potpuno blokirati pogon.
Hoće li se baterija uništiti?
To je zapravo manje vjerojatno nego što mnogi misle.
Baterija je:
– zatvorena u metalnom kućištu,
– električki izolirana,
– zaštićena osiguračima i kontaktorima.
Mnogo češće stradaju:
– upravljačka elektronika,
– punjač,
– inverter,
– senzori.
Ako munja udari u Teslu, Volkswagen ID, Hyundai Ioniq ili drugi BEV?
Vrlo je moguće da:
– putnici neće biti ozlijeđeni,
– baterija ostane potpuno ispravna,
– ali automobil više neće dati komandu za vožnju dok se ne zamijeni oštećeni elektronički modul.
Dakle, elektronika je često “slaba karika”, a ne elektromotor ili baterija.
Što se može očekivao u praksi?
Kada bi procijenili posljedice jednog prosječnog izravnog udara munje u moderan automobil:
50–70 % – automobil će se moći odvesti dalje ili nakon kratkog resetiranja sustava.
20–40 % – moći će se pokrenuti, ali će imati prijavljene greške i trebati servis.
5–15 % – ostat će nepokretan i morat će na vučnu službu zbog oštećenja ključne elektronike.
Drugim riječima, nije velika vjerojatnost da će munja fizički uništiti motor (ICE ili elektromotor), ali je sasvim moguće da ošteti elektroniku koja upravlja tim motorom. Upravo zato je nakon izravnog udara munje pregled u servisu preporučljiv čak i ako se vozilo čini potpuno ispravnim.
Davor Kin
dy
Foto: http://www.automania.hr/AI
